Tijekom konferencije SEENET-a (Mreže nevladinih organizacija Jugoistočne Europe za energiju i transport). Prenosimo zaključke nevladinih organizacija: Pozivamo odgovorne instutucije da uključe sadržaj ovog dokumenta u svoje buduće strategije, zakone i odluke, od lokalne do EU razine. Javnost, civilno društvo i stručnjaci trebaju imati mogućnost aktivnog uključenja od samog početka procesa vezanih za ovu tematiku. Tražimo prelazak na 100% udjela obnovljivih izvora energije najkasnije do 2050. Izvori energije moraju biti decentralizirani, lokalno proizvedeni te u vlasništvu lokalne zajednice. Protivimo se investicijama u bilo koji projekt vezanom za ugljen (rudarenje, termoelektrane), razvoju i upotrebi nuklearne energije te gradnji hidroelektrana na zaštićenim područjima, na budućim područjima Natura 2000, ili drugim područjima velike bioraznolikosti kao i projektima koji su u sukobu sa Okvirnom direktivom o vodama. Da bi se to postiglo hitno je potrebno:

• ukloniti administrativne, institucionalne i tehničke prepreke za uvođenje održivih energetskih riješenja te uvesti politiku podrške i financijskih poticaja, uvažavajuči stroge kriterije održivosti
•  osigurati jaku promotivnu kampanju u nacionalnim medijima i provedbu programa obuke za planiranje, instaliranje i održavanje održivih energetskih riješenja.
• potpora lokalnim općinama u razvoju planova za održivu energiju i procjenu lokalnog potencijala za održive izvore energije. -
• podrška lokalnim zajednicama prilikom provedbe projekata vezanim za obnovljive izvore energije u njihovom vlaništvu
• Nadalje, pozivamo na veliko smanjenje cestovnog prometa kroz povećanu učinkovitost javnog prijevoza i poboljšanje uvjeta za pješačenje i korištenje bicikala.

Da bi se ovo postiglo, lokalne i državne vlasti trebaju poduzeti sljedeće:

• izraditi Strategiju prometnog razvoja i Akcijski plan, u čiju izradu treba biti uključena najšira javnost, s ciljem smanjenja udjela cestovnog prometa u gradskom i međugradskom prometu.ž
• optimizirati kvalitetu javnog prijevoza (pouzdanost, cijena, udobnost, dostupnost, brzina) tako da javni prijevoz postane atraktivniji u odnosu na korištenje automobila.
• strateški planirati gradske i ekonomske aktivnosti na način da smanje potrebu za individualnim cestovnim motornim prometom. 
• poticati pješački i biciklistički promet pomoću širenja pješačkih zona te pješačke i biciklističke infrastrukture 
• investirati u željezničku infrastrukturu i intermodalni transport - uključiti vanjske troškove prometa u cijenu prijevoza