Još jedan dokaz kako jedinice lokalne uprave mimo propisa pogoduju vlasnicima kamenoloma i kako Ministarstvo za zaštitu okoliša, nadležno za procjenu utjecaja na okoliš, izdaje nezakonita rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš koje onda postaju temelj za nezakonite lokacijske dozvole.

Iz ovih prvih riječi moglo bi se raditi o mnogim kamenolomima u Istri. Puno puta su nas stanovnici pogođeni otvaranjem ili radom kamenoloma u susjedstvu obavještavali o "namještanju" prostornih planova i postupaka procjene utjecaja na okoliš. Ovaj se specifični slučaj, međutim, odnosi na kamenolom Sandarovo u mjestu Kurili u Općini Kanfanar.

Dana 5. siječnja 2012. godine Visoki upravni sud RH poništio je, na temelju tužbe građana, lokacijsku dozvolu Ureda državne uprave u Istarskoj županiji za eksploataciju tehničko-građevnog kamena u eksploatacijskom polju Sandarovo izdanu u prosincu 2007. godine. Lokacijska dozvola je poništena zato što odobrava eksploataciju tehničko-građevnog kamena u površinskom kopu, dok Prostorni plan Općine Kanfanar propisuje isključivo mogućnost podzemnog kopa. Da bi izašli u susret investitoru, Općinsko vijeće Kanfanara izdalo je "autentično tumačenje" svog prostornog plana 2007. godine, tvrdeći da je planom dopuštena i podzemna i nadzemna eksploatacija kamena jer je odredba usmjeravajuća, a ne obavezujuća. Međutim, Sud je utvrdio da se Prostorni plan ne može autentično tumačiti već samo, eventualno, mijenjati i dopunjavati, što nije učinjeno. Sud je konstatirao i da prostorni planovi imaju snagu podzakonskih propisa, a donositelji podzakonskih propisa nisu ovlašteni za vjerodostojna tumačenja propisa. Zato je Sud presudio da "budući da je neosporno utvrđeno da je Prostornim planom Općine Kanfanar i to odredbama članka 52. stavak 3. i 4. i članka 98. stavak 1. predviđena izrijekom eksploatacija kamena usmjerena na podzemni kop, a kako je točkom 2. osporene lokacijske dozvole određena površinska eksploatacija kamena, to se osporena lokacijska dozvola ne može ocijeniti zakonitom."

Područje općine Kanfanar poznato je po zaista velikom broju kamenoloma. Zatvoreni kamenolomi nisu sanirani. Radi se o velikim štetama za okoliš i prirodu. To je i bio razlog zbog kojeg je u Prostornom planu Općine Kanfanar dana mogućnost isključivo podzemnog kopa za nove kamenolome; podzemnim kopom, naime, negativni se utjecaji na okoliš svode na mnogo manju mjeru. Želeći izaći u susret investitoru "autentičnim tumačenjem", Općinsko vijeće Kanfanara nije se libilo prekršiti zakon i nastaviti uništavati okoliš. Sada kada postoji presuda o protuzakonitosti tog čina, za to bi djelo trebali i odgovarati. Kamenolom radi već otprilike godinu dana i učinio je već popriličnu štetu u okolišu. Tko će ju nadoknaditi? Vlasnik kamenoloma? Tko će ga tužiti? Upravo bi lokalna tijela uprave trebala štititi javni interes, no oni često biraju i štite interese pojedinca nanoseći time velike štete zajednici i javnom interesu. Shvaćajući i prije same presude da je "autentično tumačenje", kojim su dopustili površinski kop u kamenolomu Sandarovo, problematično, u 2011. godini načelnik Općine Kanfanar predložio je Izmjene i dopune Prostornog plana Općine koje mijenjaju sporne članke koji su onemogućavali površinski kop. Da ne bi bilo zabune, ovoga se puta eksplicitno navodi da se u kamenolomu Sandarovo dopušta površinska eksploatacija kamena.

Lokalno stanovništvo usprotivilo se toj odluci na javnoj raspravi o prostornom planu 2011. godine. Odluka o izmjenama plana nije još uvijek donesena. Stoga ćemo svim članovima i članicama Općinskog vijeća prije glasovanja o Izmjenama i dopunama PPOK dostaviti ovaj tekst zajedno s presudom kako ne bi mogli reći da su bili prevareni ili da nisu znali za što dižu ruku. U pravilnoj odluci bi im trebao pomoći i čl. 88. Prostornog plana Istarske županije kojim je utvrđeno da se : "..eksploatacija mineralnih sirovina može u prostoru obavljati pod slijedećim općim uvjetima: eksploatacija mineralnih sirovina mora se uskladiti s projekcijama gospodarskog razvoja Županije na taj način da se težište eksploatacije prvenstveno odnosi na kvalitetne sirovine koje mogu čak i u relativno malom obimu eksploatacije postići značajan tržišni rezultat, a prvenstveno se to odnosi na arhitektonsko-građevinski kamen... metode eksploatacija moraju se u najvećoj mjeri prilagoditi ambijentu, a preporučuje se metoda podzemne eksploatacije gdjegod je to tehnički izvodivo i tržišno opravdano."

Hoće li se kanfanarska lista sramota, poput uništavanja "Istarskog Stonehangea", prapovijesnog tumula na brdu Maklavun zbog eksploatacije kamena, produžiti prije svega ovisi o odluci Općinskog vijeća: predsjedniku Josipu Antončiću, potpredsjedniku Renatu Filiću, članovima Nataliji Starčić. Rinu Čekiću, Karli Sošić, Deanu Rabaru, Sebastijanu Mariću, Gaetanu Košari, Renato Filiću. Antonu Modestu, Gracianu Sironiću, Arđeu Petehu, Evelinu Mariću, Silvanu Buriću, te načelniku Općine Sandru Jurmanu.

Kamenolom Sandarovo danas radi protuzakonito i stoga bi što prije trebalo obustaviti njegov rad i krenuti sa sanacijom.