Autorica: Mr. sc. Vlasta RADOIČIĆ

U prošlom smo broju rekli da je siječanj mjesec kada se planiraju sjetva i sadnja. I kako to biva kod planiranja, neke se želje realiziraju, a neke promijene oblik. U ekološkoj je proizvodnji izuzetno teško pronaći prihvatljivo sjeme – GMO free, otporne, autohtone, stare sorte. Stoga umjesto uobičajenog uvodnog teksta današnje tjedne savjete započinjemo korisnom informacijom.
U Hrvatskoj postoji udruga Rustica, koja se već nekoliko godina vrlo uspješno bavi zamjenom sjemenskog materijala. E-mail adresa je rustica@zg.t-com.hr., a svi koji imaju sjemenski materijal pozvani su da im se pridruže na danima razmjene u Zagrebu u prostorijama Zelene akcije 17. veljače od 11 do 19 sati. Za razmjenu je potrebno sjeme, ne novac. Pa možda je i to dokaz da je ekološka proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda uvijek nešto drugačija.
Za razliku od male Hrvatske, koja broji jedva 200 ekoloških proizvođača - upisanih u upisnik, sjemenski i sadni materijal ekološkog podrijetla danas lako nabavljamo u susjednim zemljama (Austriji, Italiji, Mađarskoj...). Cijene su nešto veće, no kvaliteta nije upitna. Županijsko poduzeće MIH također je spremno upustiti se u nabavu sjemenskog i sadnog materijala, mada to još uvijek gospodarski nije isplativo. No kako postupno svi prodavači sjemenja uviđaju da njihove matične kuće za posebne klijente pripremaju ekološki sadni materijal, pitanje je trenutka kada će oni masovnije početi promovirati i ekološki sortiment. Svjetski poznato udruženje Demetar kakvoće također posjeduju vlastite banke gena i sadnog materijala, a njima se možete obratiti putem vaše matične udruge. I zato polako krenite u potragu za blagom.

Savjet 1

Kvalitetan i otporan sadni materijal lakše će prkositi složenim vremenskim uvjetima koji će obilježiti ovu godinu. Dakle prednost imaju domaće i udomaćene sorte, zbog svoje genetske varijabilnosti, koja pridonosi većoj otpornosti u nepovoljnim prilikama. Naročito je važno ne zaboraviti da je strogo zabranjeno koristiti genetski modificirano sjeme, zatim sjeme tretirano i pelirano (dorađeno) pesticidima. Preporuka je da se vegetativni dijelovi (sjemenski krumpir, češnjak, hren, lučice...) pripremaju na vlastitom obiteljskom gospodarstvu. A logično je da također preporučujemo da se i presadnice proizvode direktno na proizvodnoj jedinici. Ipak ukoliko to nije moguće, u dogovoru s nadzornom stanicom može ih se dobaviti i u kontejnerima ili dogovoriti njihovu proizvodnju u jednom od plastenika rasadničarske proizvodnje, kojih u Istri ima sa svakim danom sve više.

Savjet 2

Ovaj savjet nastavljamo na priču o ekološkom vinogradarstvu. Ono, kao i vinarstvo, podliježe dvostrukoj kontroli: kontroli ekološke proizvodnje Zakon NN12/01 i Zakonu o vinu NN96/03. Naime u članku 15. Zakona o vinu izričito stoji da oznaku ekološko vino mogu nositi samo vina proizvedena prema obje legislative. No u praksi to nije tako teško uskladiti. Važno je htjeti, poput obitelji Čegec, i biti uporan. Pri izboru sadnog materijala u vinogradu pridržavamo se općih smjernica, a pri izboru sorti i podloga posebno treba paziti na njihovu otpornost prema bolestima i štetnicima. Kako bi se smanjio utjecaj »monokulture« - samo jedne uzgojne kulture (čisti vinograd) rubne površine vinograda dobro je odvojiti sijanjem i održavanjem živice, grmljem, drvećem… i to ne samo zbog bioraznolikosti. Već i zbog važnosti zelenog pojasa koji djelomično priječi transfer kemijskih zaštitnih sredstava iz susjedovog vinograda. I međuredni se prostori mogu oplemeniti sadnjom niskih kultura, a njihova je svrha pomagati razvoju i održavanju biljnog svijeta te prirodnoj regulaciji ekosustava. Uza sve to krajolik dobiva posebna obilježja, raznoliki i ljepši izgled.

Savjet 3

I na kraju savjet vezan uz važnost odgovarajućeg plodoreda. Valja ga tako raznoliko i usklađeno sastaviti da dugoročno održava plodno i nezakorovljeno tlo te time osigurava primjeren prinos i vrsnu kakvoću. Preporučuje se četverogodišnji plodored u kojem je udio ledine najmanje 20 posto. Lepirnjače su glavne kulture, djetelinsko-travne smjese vrlo poželjne, a zelena gnojidba prioritetna. Naime višemjesečna zelena gnojidba repicom (Raphanus sativum ssp oleiferus), raži i tagetesom, koji kao sanacijske kulture suzbijajuće djeluju na nematode, pospješuje kvalitetu tla. Vrste s dubokim, vretenastim korijenjem rahlit će zemlju.
Nije naodmet prisjetiti se kako veliko stablo štiti grm od bure te kako mali grm može zaklanjati manju biljčicu i priječiti da presuši. Ima puno načina. Savjetujte se sa stručnjacima. Svaki teren ima svoje posebnosti, a svaki vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva svoje želje. Uskladite li to prije sadnje, rezultat neće izostati. I možda još za sam kraj jedan primjer dobrog plodoreda (prema smjernicama austrijske udruge Naturland) koji sprečava štete uzrokovane nematodama, venućima, sklerotibijom i fuzariozama te smanjuje opasnost od napada štetnika koji su prezimili u zemlji (mrkvina muha, muha kupusarica, kupusna muha, srčikarica...). Što se ove godine može očekivati.
Dakle, planiranje ratarskog plodoreda s povrćem uključuje sljedeće kulture (po redu sadnje): 1. djetelinsko-travnate smjese (lucerna npr.) 2. djetelinsko-travnate smjese 3. pšenicu i međukulturu, 4. povrće, 5. soju, 6. povrće i 7. žitarice s djetelinom kao podlogom.
Ukoliko trebate pomoć prilikom kreiranja plodoreda, obratite se istarskim udrugama koje promiču ekološku proizvodnju, državnoj savjetodavnoj službi i županijskoj ekološkoj savjetodavnoj službi.