Piše Tatjana GRBIĆ, Snimio Slavko BRANA

Samo prirodoznanci i istinski zaljubljenici u prirodu znaju koliko biljno bogatstvo u svojim njedrima skriva Istra. Komadićima prirodnih ljepota i rijetkim draguljima istarske flore i faune nisu ovaj tjedan mogli odoljeti ni pozorni slušači predavanja prof. Slavka Brane koji je svojim slajdovima »skidao« Istru otkrivajući iznimne speleološke objekte, ornitološke rezervate, travnjake, mlinove, aromatično i ljekovito bilje, školjke, kukce, leptire, vodozemce, gmazove, ptice i gljive, a za kraljicu večeri »izabrana« je neizostavna orhideja.
Predavanju je prisustvovao velik broj pulskih turističkih vodiča s obzirom da je jedan od ciljeva predavanja bio prikazati vodičima koji sve prirodni detalji Istre mogu očarati strane, ali i domaće turiste.

Ćićarija - zemlja božura

Istaknuto je da su ovi prostori izrazito zanimljivi za gljivare jer na njima raste najviše vrsta gljiva u Hrvatskoj: nitko im zapravo ni ne zna točan broj jer ih je nemoguće prebrojiti. Osim tog primamljivog bogatstva Istre, prof. Brana je istaknuo da je u svijetu jako popularan takozvani bird-watching (promatranje ptica) stoga je ornitološki rezervat Palud blizu Bala, naglašava on, jedna od mogućih opcija za organiziranje slobodnog vremena turista.
Velik broj biljnih vrsta u Istri je zaštićen i strogo zaštićen, njih 800, a na predavanju su izdvojene perunika, kranjski ljiljani i božuri s Ćićarije. Brojnost božura na Ćićariji odredio je i njen epitet »zemlje božura«. Osim onih neobičnih, među zaštićenim vrstama su i one »svakodnevne« kao što su visibabe, ciklame ili orhideje. Unikatnost Istre u biljnom svijetu definitivno je odredio cvijet Tomassinijev zvončić koji nigdje drugdje ne raste, a nazvan je po tršćanskom botaničaru Tomassiniju koji ga je otkrio. Dotičući se obalnog pojasa, prof. Brana je istaknuo da šljunkovite plaže poluotoka karakterizira brzi nastanak biljnih vrsta, a između brojnima je izdvojio primorski krin i obalni narcis.
Osim biljne, Istra se može pohvaliti i životinjskom unikatnošću, a od endemičnih životinjskih vrsta posebno mjesto zauzima pužić Istriana Mirne, nađen upravo u dolini Mirne.

Orhideja - kraljica Kamenjaka

Glavni dio večeri bio je posvećen orhideji, a budući da 25 tisuća njenih vrsta koje postoje u svijetu nije bilo moguće prikazati, posjetitelji su uživali u slajdovima njih osamdesetak koje postoje u Istri. Na našem području najzanimljivije ih je promatrati u proljeće na rtu Kamenjak, kaže predavač, kada je vrijeme cvatnje mnogih cvjetova pa i orhideja.
Njihov naziv dolazi od grčke riječi orhis koja znači mošnje jer gomolji orhideje su upravo takvog oblika i smatra se da imaju čak i afrodizijačka svojstva. Osim što je izrazito osjetljiva na okoliš, orhideja je odličan indikator za promjene u njemu, a prepoznatljiva je upravo po neobičnoj građi cvijeta. Ima šest latica, tri vanjske i tri unutarnje, mednu usnu, vrećicu s nektarom i prašnike. Zanimljivost je da od svih biljnih vrsta ima najsitnije sjeme i da se u njemu nalazi zračni balon koji omogućava vjetru da ga lako raznosi.
Uz orhideju se veže i naziv mikoriza, a označava »ljubavni odnos«, kako ga je prof. Brana nazvao, između gljive i orhideje. Opisujući ga pojasnio je da pod zemljom gljiva ulazi u sjeme orhideje i hrani ju dok ona ne dobije listove i postane sposobna da si procesom fotosinteze sama pribavi hranjive tvari.
Inteligencija koja stvara biljni i životinjski svijet pokazala je sve svoje neosporno logičko umijeće i kod orhideja. Naime, kod vrste serapias na cvijetu je prisutna malena rupica u koju se za hladnijeg vremena uvlače kukci s obzirom da je u toj vrsti orhideje uvijek tri stupnja toplije nego vani. Zadržavajući se neko vrijeme unutra, kukci ju i oprašuju tako da se lukava anatomija te vrste orhideja itekako isplati.
Neosporno je da Istra osim monumentalnih spomenika u svoju turističku ponudu može uvrstiti i fascinantnu floru i faunu samo je, kao u svemu, i tu pitanje »prave mjere«. Flora i fauna može biti pokazana, ali i sačuvana, zaključio je prof. Brana.