Prvo i osnovno pravilo prilikom susreta sa zmijom u prirodi jest: bez panike.
U Hrvatskoj živi 16 različitih vrsta zmija, od kojih su tri vrste ljutice, a samo su dvije vrste, poskok i riđovka, opasne za čovjeka. Prema tome, ako ste naišli na zmiju, dobre su šanse da uopće nije otrovna. Otrovne zmije najlakše je prepoznati po obliku glave i tijela: tijelo je kratko i zdepasto, a glava široka i trokutasta, zjenica vertikalna. Ljutice na leđima imaju tamni cik-cak ili rombasti uzorak na svijetloj podlozi (crno na sivom ili tamnosmeđe na svijetlosmeđem do riđem), a riđovke mogu biti i potpuno crne. No, sve zmije koje imaju uzorak nalik na cik-cak liniju ili rombove nisu nužno ljutice (smukulja), a svaka crna zmija nije riđovka (bjelica). Zato je dobro proučiti nekoliko slika otrovnica i neotrovnica kako biste usporedili opći oblik tijela i uočili razliku, koju nije teško naučiti. Fotografije svih vrsta koje žive u Hrvatskoj dostupne su na internetskoj stranici http://www.botanic.hr/public/cisb/doc/fauna/zmije/crosnake.htm, a velik broj slika svih europskih vodozemaca i gmazova može se naći na stranici http://www.herp.it/. Dobra literatura je i jedina knjiga o zmijama u Hrvatskoj: \\\\\\\'\\\\\\\'Zmije Hrvatske- Priručnik za određivanje vrsta\\\\\\\'\\\\\\\' B. Janev-Hutinec i S. Lupret-Obradović (može se naručiti e-mailom na hyla@hyla.hr) . Najveći broj ugriza zmija dešava se kada ljudi uđu u direktni fizički kontakt sa zmijom, bilo namjerno ili nenamjerno. SPRIJEČITE SLUČAJNE UGRIZE: Za šetanja pirodom najbolje je biti odjeven u zatvorene cipele i duge hlače i uvijek prvo pogledati mjesto za koje se namjeravate prihvatiti rukom te gledati gdje stajete. Ljutice se mogu naći na kamenju, gdje se često sunčaju ili griju upijajući toplinu kamena te ispod kamenja gdje imaju skrovišta. Mogu se naći i na drveću, gdje vrebaju ptice, ili se griju na granama. Ako se prihvatite za zmiju, ili stanete na nju, vrlo vjerovatno će vas ugristi - zbog toga treba uvijek biti oprezan i svjestan ukoliko šećete područjem na kojem ima zmija. AKO NAIÐETE NA ZMIJU: Bez panike. Ako ste zmiju uočili na vrijeme (a to je prije nego što ste stali na nju ili se primili za nju rukom), ne bi trebalo biti nikakvih problema. Izbjegavajte kontakt sa životinjom i sve će biti u redu. Nikako ne pokušavajte ubiti, uhvatiti ili odgurnuti zmiju. Na taj način višestruko povečavate vjerojatnost da ćete biti ugriženi! Otrovnice su svakako opasne za čovjeka, ali je i čovjek itekako opasan za njih.
Ljutice nisu osobito brze zmije, a pri susretu sa opasnošću (za njih to je bilo koja velika životinja koja ih može nagaziti, to može biti krava, a možete biti i vi) obično se ponašaju tromo (neće brzinski odjuriti poput nekih drugih vrsta), već najčešće zauzimaju prijeteći stav, upozoravaju na svoju prisutnost siktanjem i polagano se povlače. Svrha ovakvog ponašanja je upozoravajuća, kako bi se potencijalna opasnost održala na odstojanju dok se ljutica povlači na sigurno. Ono što vi trebate u tom slučaju napraviti je:

­ - nikako se ne približavati zmiji
­ - održati udaljenost između zmije i sebe od barem 50 cm
­ - držati zmiju na oku
­ - zaobići zmiju ako je to moguće
­ - ako ne, pričekati da se zmija skloni

Zmije ne mogu skakati, a ljutice ne mogu niti puzati brže nego vi možete trčati. Domet ugriza koji ljutica može doseći izbacivanjem prednjeg dijela tijela je najviše 40 cm. Prema tome, ako ste udaljeni pola metra od najopakijeg poskoka, on vam nikako ne može nauditi ako mu se ne približite. Osim toga, da bi zmija odapela prednji dio tijela, mora ga prvo napeti, približavanjem glave tijelu i savijanjem prednjeg djela tijela u obliku slova s. Ako uočite ovakvo ponašanje kod zmije, može vam biti jasno da je to krajnje upozorenje i pogrešan trenutak da joj se pokušate približiti. Ako se zmija počela odmicati, pričekajte da ode. Ako se zmija ne miče, a ne možete je zaobići, pokušajte lupati nogom ili štapom po tlu. Naime, zmije su gluhe, ali osjećaju vrlo dobro vibracije tla. AKO ZMIJA UGRIZE: U slučaju da do ugriza dođe, također ne treba paničariti. Zdrava odrasla osoba u dobroj formi čak i bez protuotrova ima dobre šanse da preživi ugriz ljutice. Težina i opasnost ugriza varira ovisno o količini ubrizganog otrova, temperaturi, masi i zdravstvenom stanju ugrižene osobe te mjestu i dubini ugriza. Najgori su ugrizi u blizini glave, te oni koji pogađaju veću žilu. Djeca, bolesne i stare osobe također su u povećanoj opasnosti. Ako vas ili nekog u vašem društvu ugrize zmija, a mislite da bi to mogla biti ljutica, napravite slijedeće: ­             - smirite ugriženu osobu
­             - imobilizirajte ugriženo mjesto u položaju ispod razine tijela
­             - odpremite ugriženu osobu čim prije u bolnicu
­             - ako ste daleko od automobila, zovite GSS
­             - ako je ikako moguće, ugrižena osoba se ne smije kretati Bilo kakva rezanja rane i pokušaji isisavanja otrova su uglavnom kontraproduktivni, a najkorisnija stvar koju možete učiniti jest smanjivanje cirkulacije na ugriženom dijelu, ali i općenito kako bi se što više usporilo širenje otrova. Podvezivanje uda je dobro samo ako ga izvodi stručna osoba, jer prejako povezivanje može izazvati gubitak uda. Simptomi koji se javljaju unutar 5 do najviše 10 minuta su bol, oteklina i promjena boje ugriženog mjesta (koji se šire prema tijelu), vrtoglavica, mučnina, povraćanje, lupanje srca, pad tlaka i opća slabost. Ako vas je ugrizla zmija, a nakon 10 minuta još uvijek ne osjećate ništa od ovoga, ne radi se o ljutici ili nije došlo do uštrcavanja otrova. Ako osjećate ove simptome, nemojte se odmah opraštati sa životom: najvjerojatnije nećete umrijeti. 2006. godine od 542 ljudi, koliko ih je bilo ugriženo u Hrvatskoj, dva su slučaja završila smrću. To je 0.4% (prema podacima klinike 'Dr. Fran Mihaljević'). Ako dospijete u bolnicu u roku od 6 do 8 sati, imate najveće šanse da ćete se potpuno oporaviti od ovog nemilog događaja. Na kraju vas molimo da zmijama pristupate sa realnim oprezom umjesto paničnog straha, te da ne ubijate zmije dovodeći pritom sebe i ljude oko sebe u vrlo stvarnu opasnost. I nemojte se bojati izaći u prirodu: većina izleta završava bez susreta sa zmijom. Tea Šilić, dipl. ing. biologije – ekologija
Hrvatsko Herpetološko Društvo – Hyla
Hrvatsko herpetološko društvo HHD - “Hyla”
Croatian Herpetological Society
Radučka 15, 10000 Zagreb
Tel: 091 72 30 189
hyla@hyla.hr, www.hyla.hr