Ujedinjeni su narodi 2007. godinu proglasili GODINOM DUPINA, ukazujući time na njihovu ugroženost i nužnost zaštite.Temeljna pretpostavka za zaštitu je osvješćivanje o problemu, informiranje i edukacija javnosti i onih koji donose odluke, ali i uključivanje lokalnih zajednica u aktivnosti koje će omogućiti njihovo očuvanje. Stoga je Zelena Istra u suradnji s kolegama iz Hrvatske, Italije i Slovenije organizrala u Puli 19. svibnja Dan dupina. Organizacije za istraživanje i zaštitu dupina iz Velog Lošinja - Plavi svijet i Pirana - Morigenos, organizacija Marine Life Conservation iz Italije i Prijatelji životinja iz Zagreba na pulskoj su rivi na štandovima prikazali svoj rad i materijale, a u obližnjem prostoru filmove i prezentacije o dupinima. Zelena istra organizirala je natjecanje osnovnih škola Istarske županije u slikanju dupina i na kraju programa proglasila pobjednike i dodijelila nagrade - usvajanje dupina.

U Hrvatskoj su dupini zaštićena vrsta od 1995. godine. No, bez shvaćanja zašto je potrebna zaštita i kako se ponašati prema dupinima, niti jedna zaštita na papiru ne može biti učinkovita. Dupini su vrsta čiji opstanak ugrožavaju mnoge ljudske aktivnosti. Pretjerani izlov ribe, zagađenje i aktivnosti na moru uzrok su njihovog nestajanja. Nedavno je u Hrvatskoj napravljen korak od neprocjenjive vrijednosti za njihovu stvarnu zaštitu i očuvanje - 6. kolovoza 2006. godine proglašen je Lošinjski rezervat za dupine u dijelu akvatorija otoka Cresa i Lošinja. Područje je za početak stavljeno pod preventivnu zaštitu, koja onemogućava započinjanje bilo kakvih novih aktivnosti u razdoblju od tri godine. U tom razdoblju će se osnovati upravljačko tijelo i pripremiti plan upravljanja za trajnu zaštitu područja, koja će nastupiti nakon perioda preventivne zaštite. Lošinjski Rezervat za Dupine predstavlja prvi rezervat namijenjen zaštiti jedne populacije dupina u cijelom mediteranu. To je ujedno i najveće zaštićeno područje u Jadranskom moru, a obuhvaća sveukupno 526 km². Zaštita dobrih dupina ujedno bi pridonijela i zaštiti mnogih drugih ugroženih i zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta, te njihovih prirodnih staništa. Stanje preventivne zaštite ne dovodi u pitanje trenutno korištenje područja poput profesionalnog ribarenja, amaterskog ribarenja, turizma ili neke druge rekreativne aktivnosti.