SLUČAJ CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM "KAŠTIJUN", PULA

1. ZANEMARIVANJE SUDJELOVANJA JAVNOSTI U ODLUČIVANJU

Javnost je u procesu planiranja županijskog sustava za gospodarenje otpadom uključena tek na kraju procedure, kada je već izrađena sva dokumentacija za dobivanje e novaca iz EU i Studija utjecaja na okoliš. Takva praksa je pogrešna jer bi se javnost trebala uključiti na početku planiranja, u idejnoj fazi, dok još nisu potrošeni vrijeme i novci na izradu dokumenata. Na ovakav se pak način tijekom javne rasprave, a nakon završetka izrade svih tih dokumenata javnosti očito poručuje “ili ćete prihvatiti ovakvo rješenje ili nećemo još dugo rješiti ovaj problem”, što je nepotrebna i opasna ucjena javnosti, a ne pružanje stvarne mogućnosti sudjelovanja i uključivanja u odlučivanje. To je nešto što bi sve strukture vlasti trebale hitno promijeniti.

2. HIJERARHIJA GOSPODARENJA OTPADOM I STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM RH PRIORITET DAJU RECIKLAŽI

Strategija gospodarenja otpadom RH,  točka 1.2.,  Osnovna načela:

a) Hijerarhija gospodarenja otpadom:
Prioriteti su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava.
Ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti – reciklirati i/ili oporabiti.
Otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš.

Kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, odvojeno sakupljanje i reciklaža otpada otpada ima prednost u odnosu na njegovu upotrebu u energetske svrhe.  Spaljivati prije poduzimanja mjera odvajanja i recikliranja zločin je prema okolišu i zdravlju ljudi:  potreba za stalnom količinom RDF goriva  stvara kontraefekt u provođenju osnovnih načela gospodarenja otpadom (izbjegavanje nastajanja otpada) jer upravo potiče nastajanje otpada (Studija korištenja RDF goriva u TC Koromačno (Holcim) iz 2006. navodi stalnu potrebu za 240 t RDF-a dnevno za potrebe proizvodnje cementa) .

3.  RJEŠAVANJE PROBLEMA OTPADA NA NACIONALNOJ RAZINI – SLIJEPA ULICA SPALJIVANJA OTPADA UMJESTO RECIKLIRANJA

U svim se županijskim i regionalnim centrima za gospodarenje otpada predviđa proizvodnja goriva iz otpada. Na nacionalnoj razini u cementarama se planira  spaljivati  u prosjeku 36 % komunalnog otpada što je u suprotnosti sa državnom Strategijom gospodarenja otpadom i predstavlja neopravdani rizik za zdravlje ljudi i okoliša.

U komunalnom otpadu iz kojeg se dobiva RDF mogu se naći različite vrste opasnih tvari, poput boja, lakova, lijekova, baterija, kemikalija itd., a koje je nemoguće odvojiti od ostatka komunalnog otpada i koje neminovno završavaju u RDF-u (gorivu napravljenom od otpada). Spaljivanjem takvih opasnih kemijskih spojeva može doći do nastanka dioksina i furana koji, znamo, mogu štetno djelovati na ljudsko zdravlje i okoliš. Mjerenje koncentracije dioksina, međutim, predviđa se samo jednom godišnje!

4. ALTERNATIVNI NAČINI USPOSTAVLJANJA SUSTAVA – PRIMJER OTOKA KRKA

Otok Krk je izvrstan primjer kako se ispravno pristupa rješavanju problema gomilanja otpada na odlagalištima. Na čak 1300 lokacija postavljen je set kontejnera za odvojeno sakupljanje različitih vrsta otpada te su otvoreni punktovi gdje građani mogu donijeti krupni otpad. Na taj način su već 2006.g. odvojeno prikupili  18.3% otpada, a u 2007. su već postigli postotak od 23%, postotak koji se u nacionalnim planovima predviđa postići tek 2015.g.

Europska unija je već 2003. reciklirala 27% otpada. Zanimljiv je i podatak da recikliranje otprilike 10.000 tona otpada otvara 240 radnih mjesta u Europi, spaljivanje 40, a odlaganje otprilike 10.
(http://ec.europa.eu/environment/waste/pdf/faq.pdf)
U "Elaboratu za odabir tehnološkog rješenja mehaničko-biološke obrade otpada na ŽCGO Kaštijun" kojeg je za Istarsku županiju kao naručitelja izradila tvrtka Hidroplan d.o.o. iz Zagreba u kolovozu 2007. vidljivo je da sve od 3 razmatrane tehnologije za obradu otpada na Kaštijunu predviđaju proizvodnju RDF-a, tj. goriva iz otpada. NIJE ANALIZIRANA NI JEDNA VARIJANTA BEZ PROIZVODNJE RDF-a.

Donosimo vam ulomak iz elaborata, str. 65:
"Za potrebe idejnog projekta CGO „Kaštijun“ predviđena je obrada komunalnog otpada MBO tehnologijom. Analizirana su tri tipična koncepta izvedbe ove tehnologije i promatrane prednosti i nedostaci svakog od koncepata. Osim troškovnih i investicijskih aspekata, prilikom usporedbe kao kriterij je uzeta i kakvoća goriva iz otpada (GIO) proizvedenog u postrojenju. Naime, za zbrinjavanje gorive frakcije otpada interes je pokazala tvornica cementa „Koromačno“ koja će vjerovatno, kao i svaka cementna industrija imati zahtjeve za definiranom kakvoćom i kaloričnom vrijednošću GIO-a."

5. ZAKLJUČAK

Bez prethodnog poduzimanja svih mogućih mjera izbjegavanja nastajanja otpada, reciklaže i edukacije o važnosti i mogućnostima odvojenog sakupljanja, potpuno je neopravdano građane izlagati tom riziku. U Hrvatskoj postoje mogućnosti recikliranja plastike, stakla, papira i većine drugih otpadnih materijala. Te je pogone potrebno opskrbljivati sirovinama, a ne ih spaljivati uz štetne posljedice. Stoga bi trebalo odabrati koncept i tehnologiju koja će garantirati inteligentni razvoj Istarske županije, osigurati očuvanje okoliša, zdravlja i prirodnih resursa i biti rješenje problema, a ne uzrok nekih novih.

Zelena Istra će s tim ciljem insistirati da lokalne vlasti te državne institucije i međunarodni fondovi još jednom preispitaju stvarnu dugotrajnu učinkovitost sustava i tehnologije koja se predlaže i njihovu usklađenost s ekološkim standardima i poštivanjem održivog razvoja.

http://mojapuo.zelena-istra.hr/bin/view/MojaPUO/PrimjedbeSUO Photo by: http://www.no-burn.org/actionkit/acteur.html <br><br><br> <center><table><tbody><tr><td><img src="http://mojapuo.zelena-istra.hr/bin/viewfile/MojaPUO/WebPreferences?filename=logoEU.png" alt="project donator" title="EU" align="middle" border="1" height="67" width="100"></td><td>"This article has been produced by the project finenced by the EU. The content is the sole responsibility<br>of Zelena Istra and can in no way be taken to reflect the views of the European Union."</td></tr><tr><td><img src="http://mojapuo.zelena-istra.hr/bin/viewfile/MojaPUO/WebPreferences?filename=zaklada-logo_hrv.png" alt="project donator" title="EU" align="middle" border="1" height="67" width="100"></td><td>"Ovaj èlanak izraðen je na projektu koji se provodi uz financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog drustva<br>(potpora u visini 10% sredstava potrebnih za realizaciju projekta)"</td></tr></tbody></table>