Sposobnost regionalne suradnje - ključni test za jadranske zemlje
Slučaj požara na brodu UND Adryatic i prijetnje izlijevanjem njegovog opasnog tereta u moru i na istarske obale još su jednom na dramatični način ukazale na slabe mjere nadzora, prevencije i intervencije pri iznenadnim onečišćenjima mora većih razmjera. Brod se trenutno, još uvijek u plamenu, nalazi na samo 5 milja on Nacionalnog parka Brijuni i još uvijek se sa sigurnošću ne može govoriti o posljedicama ove velike nesreće. U svakom slučaju, u opasnost su dovedene dvije temeljne grane ove regije – turizam i ribarstvo. I samo je zahvaljujući sreći što se nije radilo o tankeru, što su meteorološke prilike bile povoljne ili što se to nije već dogodilo ranije.

Taj slučaj, kao i nedavno nasukavanje drugog broda na otoku Unije i trećeg u riječkoj luci, mora poslužiti kao jedna od posljednjih opomena o krhkosti Jadrana i osnovnih gospodarskih djelatnosti koje o njemu ovise. A Jadranskom moru i obalama katastrofa prijeti svakodnevno. Procjenjuje se da tankeri s opasnim teretom godišnje uplove u jadranske luke 4500 do 5000 puta (samo u Trst godišnje dospije 38 milijuna tona nafte, u Veneciju 11, Omišalj 7 i Kopar 2 milijuna tona nafte; procjenjuje se da se radi o ukupnoj godišnjoj količini od oko 70 milijuna tona nafte i derivata). Nedavno je napravljena i preliminarna studija (Der Norske Veritas, 2006.) kojom se procjenjena izloženost pomorskog prometa Jadranom nesrećama brodova. Utvrđeno je da Jadran pripada skupini s najvišom frekvencijom pomorskih nesreća , pet puta većom od svjetskog prosjeka.
Hrvatska će u ZERP-u morati nastaviti akciju spašavanja jer je njegovim proglašenjem preuzela na sebe tu odgovornost, kao što bi to učinila i Italija da se nesreća dogodila u talijanskom ekološkom pojasu. Međutim, posve je jasno da organiziranje zaštite Jadrana (između ostalog očajno loše) ne može funkcionirati ako ostane isključivo u nacionalnom okviru. Mjere nacionalne jurisdikcije i regulacije nisu dovoljne - potrebna je i nedostaje je regionalna suradnja . U zatvorenom, plitkom i vrlo osjetljivom moru kao što je Jadran, regionalnu suradnju treba hitno uspostaviti i to proglašenjem Osobito osjetljivog morskog područja (OOMP). To je ujedno i najveći izazov jadranskim zemljama – pronalaženje ravnoteže između nacionalnih interesa i regionalne suradnje utemeljene na zajedničkim obilježjima i interesima. Za uspostavu mjera nadzora i sigurnosti plovidbe u Jadranu , koje bi omogućilo proglašavanje OOMP-a, poput pojačanja sustava usmjeravanja plovidbe, zabrane izmjena balastnih voda, obaveznog javljanja podataka o balastnim vodama i drugih mjera, potrebna je regionalna suradnja.

Bez obzira na zabrinjavajuće podatke o velikim rizicima pomorskih nesreća, slabog nadzora i nesposobnosti brze intervencije kod ekoloških katastrofa, Hrvatska, Slovenija i Italija nastavljaju s neodgovornim i neusuglašenim planiranjem nove energetske infrastrukture u sjevernom Jadranu, poput dva LNG terminala u Tršćanskom zaljevu i jednim kod Ravenne, jedinom na hrvatskoj obali i jednim u Kopru, koji bi u velikoj mjeri povećali pomorski promet i rizike ekološke katastrofe. Osim toga, izbjegavanjem procedure prekogranične procjene utjecaja na okoliš za takve zahvate dodatno se stvara klima nepovjerenja i povećavaju potencijalno negativni učinci po okoliš i druge gospodarske djelatnosti.
Rješenje je samo u jednom – u sposobnosti regionalne suradnje jadranskih država i stoga pozivamo mjerodavna tijela na svim razinama u sve tri države da započnu proces njenog uspostavljanja.

Adriatic Greenet, predsjednica Elena Gobbi
Zelena Istra, predsjednica Dušica Radojčić (za dodatne informacije 052 / 506 065 , 098 / 18 18 640)
Zveza ekoloških gibanj Slovenije, predsjednik Karel Lipič
Uz potporu:
Zeleni forum – mreža organizacija za zaštitu okoliša u RH

Fotografija preuzeta s web stranice HRTa: http://vijesti.hrt.hr/ShowArticles.aspx?ArticleId=40716