Brisel, 14. Veljače 2008. Rezultati novog istraživana objavljenog danas , pokazuju kako bi 50% odvojeno prikupljenog komunalnog otpada do 2020. godine u zemljama Europske unije godišnje doprinjeli smanjenjem ispuštanja 89 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu. Usporedbe radi, taj je ruzultat ekvivalent uklanjanju 31 milijuna automobila sa cesti. Upravo se ti ciljevi od 50%, koji bi trebali biti obvezujući za sve članice Europske unije, trenutno raspravljaju u Europskom parlamentu. Istraživanje se temelji na nedavno objavljenom izvještaju britanske agencije WRAP koja je pokazala kako većina studija o ciklusu prerade materijala dokazuje prednosti recikliranja u borbi protiv klimatski promjena u odnosu na spaljivanje. Znanstveno istraživački pristup koji je korišten u studiji razvijen je od strane agencije WRAP (Waste and Resources Action Programme) koja je utemeljena od strane vlade Velike Britanije. Pristup je baziran na dokazivanju koristi recikliranja (uključujući i kompostiranje) različitih materijala i analiza njihovih cjelokupnih ciklusa prerade. Ključne prednosti recikliranja su izbjegavanje eksploatacije prirodnih resursa te izbjegavanje odlaganja otpada na odlagališta koja u unutarnjim procesima truljenja emitiraju znatne količine metana – čiji je utjecaj po atmosferu 21 put veći od utjecaja ugljičnog dioksida.
“Recikliranjem vlastitog otpada možemo pomoći u borbi protiv klimatski promjena, a upravo su predloženi obvezujući ciljevi od 50% odvojeno prikupljenog otpada taj mehanizam koji može osigurati da se to dogodi u cijeloj Europi. Objavljena studija upravo predstavlja ogromne potencijale i dobrobiti novopredloženih Europskih ciljeva” izjavio je dr. Michael Warhurst iz Friends of the Earth Europe.
Studija također iznosi kalkulacije o benefitima prevencije nastanka otpada u Europi i zaključuje kako bi se dodatnih 1.1 milijadri tona CO2 moglo uštedjeti ako bi se količine proizvedenog otpada stabilizirale sa onima u 2006. godini.
“Studija samo pruža dodatne dokaze kako bi shvatili da je prevencija nastanka otpada zasluženo na prvom mjestu hijerarhije gospodarenja otpadom zbog ogromnog potencijala da smanji emisije stakleničkih plinova, ne spominjući pri tome još i ogromne koristi za okoliš u smislu smanjenja korištenja prirodnih resursa. EU parlament je već prošle godine podržao cilj da se količine otpada u nastanku moraju stabilizirati 2012. godine“ nadodaje Natalie Cliquot iz European Environmental Bureaua. Važno je napomenuti kako je 5 zemalja europske unije već danas dostiglo predložene ciljeve što dokazuje kako su takvi rezultati itekako dostižni. Za Hrvatsku bi ti usvojeni ciljevi mogli značiti veoma mnogo jer su predloženi sustavi gospodarenja otpadom u većini Županija, iako ne dovoljno ambiciozni, ipak fleksibilni i ne ovise o količinama otpada koji nastaje. Zagrebačka spalionica otpada, na način na koji je projektirana danas, bila bi zatvorena već 2017. godine zbog nedostatka otpada, a samim time i velikim financijskim gubitcima. Trenutno smo prepušteni sami sebi da odlučimo kako ćemo pristupati problematici otpada dok ćemo ulaskom u  Europsku uniju morati prihvatiti neke nove standarde i nove ciljeve – koji će ponekada uzrokovati i velike financijske gubitke. U ovom je trenutku izgledno kako će Grad Zagreb zbog lošeg planiranja i pogodovanju predloženoj spalionici jedini financijski ispaštati.