Copernicus · globalna klima i prilagodba
Kolovoz 2026. izjednačio globalni temperaturni rekord
Globalna prosječna temperatura zraka u kolovozu iznosila je 16,96 °C, čime se mjesec izjednačio sa srpnjem 2023. kao najtopliji zabilježeni mjesec, prema podacima Copernicusa koje prenosi Reuters.

Kolovoz 2026. donio je još jedan snažan signal dugoročnog zagrijavanja planeta. Prema podacima europske klimatske službe C3S, koje prenosi Reuters, globalna prosječna temperatura zraka dosegnula je 16,96 °C. Mjesec je bio 1,65 °C topliji od procijenjenog predindustrijskog prosjeka i izjednačio se sa srpnjem 2023. na vrhu globalne mjerne serije.
Najvažnije
- Kolovoz 2026. izjednačio se sa srpnjem 2023. kao najtopliji zabilježeni mjesec u podacima C3S-a.
- Bio je prvi mjesec nakon studenoga 2025. s globalnim mjesečnim odstupanjem većim od 1,5 °C iznad predindustrijskog razdoblja.
- Zapadna Europa izašla je iz najtoplijeg zabilježenog ljeta, uz niske vodostaje, suho tlo i posljedice za poljoprivredu i infrastrukturu.
Jedan mjesec nije isto što i dugoročni prag
Pariški cilj od 1,5 °C odnosi se na dugoročni prosjek, a ne na jednu mjesečnu vrijednost. Zato kolovoški rezultat ne znači da je taj prag formalno prekoračen u smislu međunarodnog sporazuma, ali pokazuje koliko se često kratkotrajna odstupanja već približavaju razinama koje su donedavno smatrane iznimnima.
Reuters navodi da je sadašnja dugoročna razina zagrijavanja oko 1,4 °C iznad predindustrijskog razdoblja. Glavni uzrok ostaju emisije nastale izgaranjem ugljena, nafte i plina, dok prirodne oscilacije poput El Niña mogu dodatno povisiti pojedine mjesečne vrijednosti.
Što rekord znači za gradove i zajednice
Toplinski rekord nije samo apstraktan globalni broj. Vrućina opterećuje zdravstveni sustav, prometnu i energetsku infrastrukturu, škole, radna mjesta i kućanstva. Gradovi zato moraju istodobno smanjivati emisije i ubrzavati prilagodbu: stvarati kontinuiranu hladovinu, čuvati zrela stabla, povećavati propusne površine, upravljati oborinskom vodom i osigurati dostupna mjesta za rashlađivanje.
Takve mjere nisu zamjena za smanjenje emisija. One su zaštita stanovništva od posljedica koje su već prisutne, dok se energetski, prometni i industrijski sustavi mijenjaju sporije nego što raste izloženost ekstremima.


