Izbor za Pticu godine 2027.: tri nominirane vrste čekaju vaš glas

Tri vrste, tri priče o očuvanju prirode

Ornitološka zajednica, na inicijativu Udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka, pokrenula je novi izbor za Pticu godine. Za titulu u 2027. natječu se patka njorka, kratkoprsta ševa i morski kulik, a svojeg favorita mogu odabrati svi ljubitelji ptica i prirode.

Izbor je prilika da upoznamo ptice koje nastanjuju Hrvatsku, njihovu ekologiju i izazove s kojima se suočavaju. Svaka nominirana vrsta upućuje na važnost očuvanja njezinih staništa: otvorenih travnjaka, močvara i prirodnih obala.

Kratkoprsta ševa ovisi o otvorenim travnjacima

Kratkoprsta ševa (Calandrella brachydactyla) pjevica je smeđeg perja koje joj pomaže da se prikrije u niskoj, suhoj travi. Lakše ju je pronaći po glasanju: vrlo je vokalna, a njezin pjev uključuje karakteristične dionice i oponašanje drugih vrsta. U Hrvatskoj se gnijezdi mjestimice u Istri, Primorju i Dalmaciji, na otvorenim, suhim travnjacima i poljoprivrednim površinama s niskom vegetacijom.

Većinu života provodi na tlu, gdje traži hranu i gradi gnijezdo, često zaklonjeno busenom trave. U proljeće se pretežito hrani kukcima i drugim beskralježnjacima, a ostatak godine više sjemenkama i zelenim dijelovima biljaka. Noću se odmara u plitkim udubinama koje sama iskopa. Gnijezdi se od travnja do lipnja, a ženka u pravilu polaže tri do pet jaja. Djelomična je selica; manji broj jedinki u Hrvatskoj ostaje i zimi.

Crvena knjiga ptica Hrvatske iz 2013. procijenila je hrvatsku gnijezdeću populaciju na 200 do 650 parova i svrstala je među osjetljive (VU) gnjezdarice. Biom navodi da je brojnost danas znatno manja te da je više lokalnih populacija nestalo. U priopćenju procjenjuju da bi sadašnja ugroženost vjerojatno odgovarala barem kategoriji ugrožene vrste (EN); riječ je o njihovoj ocjeni stanja, a ne o navedenoj novoj formalnoj klasifikaciji. Vrsta je u Hrvatskoj strogo zaštićena.

Najveća prijetnja je gubitak niskih, suhih travnjaka. Napuštanjem tradicionalnog stočarstva slabi ispaša pa travnjaci zarastaju u visoku travu, grmlje i drvenastu vegetaciju. Istodobno intenziviranje poljoprivrede smanjuje površine pogodne za hranjenje i gniježđenje.

Prema ranijim istraživanjima koja navodi Biom, oko 85 % hrvatske populacije gnijezdilo se na sedam područja važnih za ptice u mreži Natura 2000, među kojima su Dinara, Cetina i Krka. Biom ističe i rezultat obnove suhih travnjaka u projektu Dinara back to LIFE: lokalna populacija u četiri je godine porasla s četiri do pet na 25 parova. Očuvanje otvorenih krajolika tako pomaže ševi i drugim organizmima koji ovise o travnjacima.

Patka njorka, skrivena stanovnica močvara

Patka njorka (Aythya nyroca) manja je patka ronilica, prepoznatljiva po kestenjastosmeđoj glavi i tijelu, tamnijim leđima te bijelom perju na trbuhu i ispod repa. Mužjak ima svijetlu, gotovo bijelu šarenicu oka, dok je kod ženke oko tamno.

U Hrvatskoj je gnjezdarica selica, a manji broj jedinki boravi i zimi. Tada se ističe svježim svadbenim perjem hrđavocrvene boje. Parovi se oblikuju već u kasnu jesen, prije dolaska na gnjezdilišta. Tijekom gniježđenja njorke su skrovite: borave na ribnjacima obraslima vegetacijom, a pri opasnosti se znaju skriti ispod listova lopoča i pričekati da prijetnja prođe.

Prema podacima iz Biomova priopćenja, hrvatska gnijezdeća populacija čini oko 10 % europske populacije ove vrste. Njorka nastanjuje plitke slatkovodne močvare, jezera, bare, šaranske ribnjake te mirne rijeke, rukavce i kanale obrasle trskom i rogozom. Potrebni su joj vodeno bilje i zaklon guste močvarne vegetacije. Izvan sezone gniježđenja boravi i na većim jezerima, lagunama i priobalnim močvarama.

Hranu pronalazi zaranjanjem. Jede ponajprije sjemenke i druge dijelove vodenih biljaka, ali i vodene beskralježnjake, male ribe i vodozemce. U proljeće gradi gnijezdo uz vodu, skriveno u gustoj vegetaciji, ponekad i na plutajućim nakupinama bilja. Ženka obično polaže osam do deset jaja i inkubira ih približno 25 do 28 dana. Pačići ubrzo nakon izlijeganja napuštaju gnijezdo i s majkom traže hranu.

Gnijezdi se uglavnom u kontinentalnoj Hrvatskoj, a u priobalju je lokalna i malobrojna. Tijekom selidbe veća okupljanja bilježe se na šaranskim ribnjacima. Biom posebno izdvaja Crnu Mlaku, gdje se tijekom jesenske selidbe zna okupiti nekoliko tisuća jedinki.

Prijete joj degradacija močvara, krivolov i uporaba olovne sačme u lovu. U Hrvatskoj je strogo zaštićena, a u priopćenju se navodi globalna IUCN kategorija gotovo ugrožene vrste (NT). Za njezin opstanak ključni su povoljan vodni režim, očuvani tršćaci i rogozici te odgovorno upravljanje šaranskim ribnjacima. Zaštita njorke pridonosi očuvanju cijelih močvarnih ekosustava.

Morski kulik treba mirne prirodne obale

Morski kulik (Charadrius alexandrinus) mala je obalna ptica, duga 15 do 17 centimetara. Sivosmeđe i bijelo perje stapa se s pijeskom i sitnim oblucima. U sezoni gniježđenja mužjak ima crne oznake na glavi i prsima te crvenkastosmeđe tjeme, dok je ženka manje kontrastno obojena.

Nastanjuje pješčane i muljevite obale, lagune sa slanušama i solane. Na golom tlu, među niskom vegetacijom i u plićaku traži kukce, račiće i druge sitne beskralježnjake. Potreban mu je otvoren prostor za hranjenje, uz mjesta gdje može sakriti gnijezdo i ptiće.

Gnijezdo je plitka udubina u pijesku, mulju ili među oblucima. Jaja se bojom i šarama stapaju s podlogom, što ih skriva od grabežljivaca, ali i od prolaznika. Gaženje jaja ili dugotrajno udaljavanje roditelja zbog uznemiravanja može uništiti leglo. Pilići su potrkušci: ubrzo nakon izlijeganja napuštaju gnijezdo, slijede roditelje i sami nalaze hranu, ali su osobito ranjivi u prvim danima života.

Vrsta izbjegava stjenovite obale pa je pogodnih gnjezdilišta u Hrvatskoj malo. Biom naglašava važnost niskih obala sjeverne Dalmacije i Paga, uključujući Ninsku lagunu, pješčane uvale i solane. Prema priopćenju, gniježđenje na ušću Neretve danas je neredovito ili izostaje, a utočište na tom području ptice su pronašle u obližnjoj luci Ploče.

Biom navodi procjenu iz 2026. prema kojoj je u Hrvatskoj preostalo svega desetak do petnaest gnijezdećih parova. Tako maloj populaciji i gubitak nekoliko gnijezda može ozbiljno ugroziti opstanak. Staništa smanjuju izgradnja, pretvaranje prirodnih obala u plaže, nasipavanje i erozija. Dodatno uznemiravanje donose kupači, šetači, psi bez nadzora, vozila na plažama i strojno čišćenje pijeska.

Ono što izgleda kao neiskorištena plaža može biti jedino mjesto za podizanje mladih. Očuvanje prirodne obale, reguliranje kretanja posjetitelja i zaštita gnijezda tijekom sezone gniježđenja mogu pridonijeti opstanku vrste. Ponekad je dovoljno sačuvati mali dio obale i osigurati mir potreban novom naraštaju ptica.

Glasajte do 22. studenoga

Svoj glas možete dati putem obrasca za glasanje, odabirom jedne od tri nominirane vrste. Glasanje je otvoreno do 22. studenoga 2026. u 23:59 prema zagrebačkom vremenu.

„Pozivamo vas da sudjelujete, upoznate nominirane vrste i podijelite glasanje s prijateljima. Neka se što više glasova čuje za ptice i prirodu Hrvatske!”, poručuju iz Udruge Biom.

Glasaj za Pticu godine 2027. →

Dosadašnje Ptice godine u Hrvatskoj

Izbor su pokrenuli ornitolozi i organizacije za zaštitu ptica i prirode radi podizanja svijesti o očuvanju ptica i njihovih staništa. Prva Ptica godine bila je bregunica, a 2018. bila je posvećena čigrama, posebno crvenokljunoj i maloj čigri.

Uslijedile su prepelica 2019., zlatovrana 2020., lastavica 2021., sova ušara 2022., tetrijeb gluhan 2023., gačac 2024., rusi svračak 2025. i crna čiopa 2026. Od 2021. u izboru sudjeluje i šira javnost, koja svojim glasovima odlučuje o pobjedniku.