Šumarstvo i održivi razvoj · Šibenik, 15.–18. listopada 2026.
Šume nisu samo drvna sirovina: budućnost hrvatskog šumarstva u Šibeniku
Na konferenciji koja je započela 15. listopada otvorena su pitanja klimatske otpornosti šuma, stručne obnove, europskog financiranja i prerade drva u Hrvatskoj. O gospodarskim i društvenim izazovima govorile su Marijana Petir i Silvija Zec.
Hrvatske šume istodobno su živi ekosustavi, prirodno bogatstvo i važan oslonac ruralnih zajednica. Kako očuvati njihovu otpornost u uvjetima klimatskih promjena, a pritom osigurati dugoročnu budućnost šumarske struke i domaće prerade drva, bilo je među ključnim pitanjima Pete konferencije ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije, održane od 15. do 18. listopada u Šibeniku.
U priopćenju koje je 16. listopada dostavila stručna služba Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora prenesene su poruke predsjednice Odbora Marijane Petir, koja je istaknula potrebu za ulaganjima u obnovu šuma, prevenciju požara, modernizaciju tehnologija te veću preradu drvne sirovine u Hrvatskoj.
„Hrvatske šume nisu samo prirodno bogatstvo. One su dio našeg identiteta i budućnosti, ali i izvor rada i prihoda za brojne obitelji u ruralnim područjima.”
Klimatski izazovi i obnova šuma
Među prioritetima koje je Petir izdvojila su obnova šuma, zaštita od požara i praćenje klimatskih utjecaja. Posebnu važnost pridala je stručnom i znanstvenom radu te ulozi ovlaštenih inženjera šumarstva u obnovi i jačanju otpornosti šumskih ekosustava.
Podsjetila je na više od dva i pol stoljeća tradicije potrajnog gospodarenja hrvatskim šumama i naglasila stajalište Odbora za poljoprivredu da nadležnost za njihovo upravljanje treba ostati na nacionalnoj razini. U izlaganju su istodobno istaknuti izazovi koje donose europske politike i klimatske promjene.
Europska sredstva i biogospodarstvo do 2035.
Prema saborskom priopćenju, šumarskom sektoru kroz postojeće europske programe dostupna su sredstva za obnovu šuma, šumsku infrastrukturu, modernizaciju tehnologija i preradu drva. Petir je pritom pozvala na učinkovitije korištenje tih izvora i bolji položaj šumarstva u budućem europskom financijskom okviru nakon 2027. godine.
Istaknuta je i Strategija biogospodarstva do 2035., koju je Hrvatski sabor donio 2026. godine. Dokument otvara prostor za povezivanje gospodarenja šumama s inovacijama, boljim korištenjem obnovljivih materijala i razvojem ruralnih područja. Za uspjeh strategije, naglašeno je, bitno je da se njezini ciljevi provedu kroz konkretne projekte.
Poseban položaj pritom imaju mediteranska, obalna i otočna područja, izložena požarima i sve izraženijim klimatskim utjecajima. Petir je podsjetila da je saborski Odbor krajem rujna u Dubrovniku europskim institucijama uputio poruku o potrebi snažnije potpore šumarstvu u takvim područjima.
Više dodane vrijednosti u domaćoj preradi drva
Važna gospodarska poruka konferencije bila je da Hrvatska ne bi trebala ostati samo dobavljač drvne sirovine. Veća proizvodnja gotovih proizvoda, inovacije i suvremene tehnologije mogli bi otvoriti kvalitetnija radna mjesta te omogućiti da veći dio vrijednosti ostane ondje gdje šume rastu i gdje ljudi o njima brinu.
„Hrvatska ne smije ostati samo proizvođač i izvoznik drvne sirovine.”
Petir je taj pristup povezala s budućnošću ruralnih krajeva. Šumarstvo i drvna industrija ondje su važni poslodavci, a sposobnost zadržavanja mladih ovisi i o tome mogu li od rada u tim djelatnostima dostojanstveno živjeti.
Silvija Zec: struka mora sudjelovati u odlukama
Predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec upozorila je da klimatske promjene otežavaju planiranje te uzgoj stabilnih, otpornih i prilagodljivih šuma. Za odgovor na te izazove, naglasila je, potrebni su stručna znanja, kvalitetno zakonodavstvo, institucionalna potpora i pravodobno uključivanje stručnjaka u odlučivanje.
Zec je otvorila i pitanje radnih uvjeta. Šumarski posao, istaknula je, zahtjevan je, nerijetko opasan i nedovoljno vrednovan, a sektor se suočava s teškoćama privlačenja i zadržavanja radne snage. Ujedno je zahvalila na suradnji s Odborom za poljoprivredu i podsjetila na tematsku sjednicu održanu povodom 260. obljetnice organiziranog šumarstva u Hrvatskoj.
Održivost traži i zdrave šumske ekosustave
Gospodarska korist nije jedino mjerilo uspješnog gospodarenja šumama. Šumski ekosustavi istodobno čuvaju staništa biljnih i životinjskih vrsta, štite tlo, utječu na kruženje vode i pohranjuju ugljik. Razvoj drvne industrije i zaštita prirode zato se ne bi trebali promatrati kao odvojeni ciljevi.
Iz perspektive Ekologija.hr važno je pratiti hoće li najavljena ulaganja pridonijeti stvarnoj otpornosti šuma, zaštiti bioraznolikosti i životu lokalnih zajednica. To je urednički okvir za daljnje praćenje teme, a ne zaključak koji se pripisuje govornicima konferencije.
Četiri dana stručnih tema u Šibeniku
Peta konferencija održana je od 15. do 18. listopada 2026. u Šibeniku, uz predstavnike državnih institucija, akademske i znanstvene zajednice, šumarskog i drvoprerađivačkog sektora te goste iz Turske, Slovačke, Mađarske i Bosne i Hercegovine. Program je obuhvatio zaštitu šumskih ekosustava, europsku regulativu, stručne kompetencije, istraživanja i inovacije.
Pred hrvatskim šumarstvom ostaje zadatak da poveže zdrave i otporne šume s gospodarskim razvojem i budućnošću ljudi koji od njih žive. Uspjeh tog pristupa tražit će suradnju stručnjaka, institucija, poduzeća i javnosti.
Konferencija u kadru
Odabrani prizori konferencije iz fotografskog materijala dostavljenog redakciji putem Hrvatskoga sabora.
Sve fotografije: Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.
Priopćenje Hrvatskoga sabora
Članak je urednički obrađen na temelju priopćenja Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora, dostavljenog redakciji 16. listopada 2026. Izjave su pripisane govornicima, a okolišni kontekst jasno je odvojen kao uredničko tumačenje.
Fotografije su vlasništvo Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije; redakciji su dostavljene putem stručne službe Sabora. Prava za dodatno korištenje izvan izvještavanja potrebno je potvrditi s nositeljem prava.