Povodom globalnog predstavljanja izvještaja, WWF-Adria je organizirala predstavljanje rezultata. Nakon što je v.d. izvršni direktor WWF-Adrije Loris Palentini iznio nove podatke, uslijedila je panel rasprava na kojoj su vodeći stručnjaci iz područja zaštite prirode, energetike, hrane, financija i društvenih znanosti razgovarali o tome što podaci iz izvještaja znače za Hrvatsku te kako ubrzati promjene potrebne za zaustavljanje gubitka prirode.

Govornik uz projekciju i oznaku WWF Adrije na predstavljanju rezultata u Zagrebu.
Predstavljanje rezultata u Zagrebu. Izvor fotografije: WWF Adria.

Na panelu su sudjelovali dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije, mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske, dr. sc. Brent Loken, WWF-ov globalni vodeći znanstvenik za pitanja hrane, Goran Jeras, upravitelj Zadruge za etično financiranje, te dr. sc. Dražen Cepić s Instituta za društvena istraživanja.

Rasprava je otvorena pitanjem koje je obilježilo cijeli događaj: što nam ovakvi globalni trendovi govore o budućnosti i gdje tražiti odgovore?

Sudionici su se složili da gubitak prirode nije izolirani okolišni problem. Način na koji proizvodimo energiju, uzgajamo hranu, ulažemo kapital i donosimo političke odluke izravno utječe na stanje prirode, ali i na kvalitetu života ljudi.

Panel rasprava pred okupljenom publikom na predstavljanju WWF-ova izvještaja u Zagrebu.
Panel rasprava o obnovi prirode i potrebnim promjenama u Hrvatskoj. Izvor fotografije: WWF Adria.

Upravo zato Izvještaj o stanju planeta 2026. kao ključna područja transformacije ističe energetski sustav, prehrambeni sustav te financijski sustav. Izvještaj pokazuje da su u tim sektorima moguće pozitivne prekretnice koje mogu ubrzati promjene na globalnoj razini.

Govoreći o stanju prirode u Hrvatskoj, sudionici su istaknuli važnost provedbe Nacionalnog plana obnove prirode i ulaganja u konkretne projekte obnove ekosustava. Dr. sc. Aljoša Duplić naglasio je kako, unatoč velikom udjelu formalno zaštićenih područja, morski i slatkovodni ekosustavi i dalje trpe snažne pritiske te da zaštita prirode mora rezultirati konkretnim promjenama na terenu. Kao primjer izdvojeni su projekti obnove prirodnih riječnih sustava koji mogu donijeti dugoročne koristi i prirodi i lokalnim zajednicama.

Panelisti su naglasili da energetska tranzicija i zaštita prirode ne smiju biti suprotstavljeni ciljevi. Maja Pokrovac upozorila je da Hrvatska još uvijek znatan dio energije uvozi te da razvoj obnovljivih izvora mora biti brži i učinkovitiji. Kao jedno od mogućih rješenja istaknuti su modeli koji omogućavaju istodobnu proizvodnju energije i hrane te aktivnije uključivanje građana u energetsku tranziciju.

Velik dio rasprave bio je posvećen prehrambenom sustavu, jednom od najvećih pokretača gubitka prirode, ali i jednom od najvećih područja mogućih promjena. Dr. sc. Brent Loken, inače i jedan od autora ovoj izvještaja, govorio je o potrebi transformacije prehrambenih sustava kroz zdraviju i održiviju prehranu, smanjenje otpada od hrane te jaču suradnju poslovnog sektora, institucija i građana. Living Planet Report upozorava da se gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu baca, što dodatno povećava pritisak na prirodne resurse i klimu.

Goran Jeras otvorio je pitanje financijskog sustava i načina na koji danas usmjeravamo kapital. Naglasio je važnost etičnog financiranja i jačanja lokalnih ekonomskih modela koji omogućuju zajednicama da veći dio vrijednosti stvaraju i zadržavaju lokalno. Sudionici su raspravljali i o potrebi usmjeravanja financijskih tokova prema aktivnostima koje doprinose obnovi prirode, a ne njezinoj degradaciji.

Sociolog dr. sc. Dražen Cepić podsjetio je da se društvene promjene najčešće događaju kada ljudi prepoznaju izravni utjecaj problema na vlastiti život. Upravo zato zaštita prirode ne može ostati tema stručnjaka i organizacija za zaštitu okoliša, nego mora postati zajednički društveni projekt.

Sudionici su istaknuli važnost obrazovanja, uključivanja lokalnih zajednica i stvaranja prostora za suradnju između institucija, poslovnog sektora i građana.

Iako podaci o stanju planeta upozoravaju na ozbiljnost situacije, ovogodišnji izvještaj donosi i primjere uspješnog oporavka vrsta i ekosustava. Oporavak plavoperajne tune, koja je prije petnaestak godina bila na rubu izumiranja, pokazuje da pravovremene odluke i dugoročna suradnja mogu dati rezultate. Među uspješnim primjerima nalaze se i tigrovi, zelene želve te afrički slonovi.

Zaključak panela bio je jasan: budućnost nije unaprijed određena. Hrvatska i svijet već danas imaju znanje, tehnologiju i primjere dobre prakse potrebne za preokret. Pitanje više nije jesu li promjene moguće, nego koliko brzo ćemo ih odlučiti provesti.